Način na koji ljudi doživljavaju umjetnu inteligenciju direktno utiče na njihovo povjerenje u demokratiju, pokazuje nova studija istraživača sa Univerziteta u Beču i Ludwig-Maximilians Univerziteta u Minhenu.
Istraživanje, provedeno u 38 evropskih zemalja na uzorku većem od 37.000 ispitanika, otkriva zabrinjavajući trend: većina građana smatra da AI uništava više radnih mjesta nego što ih stvara, a ta percepcija je posebno izražena u ekonomski razvijenim državama i ostaje iznenađujuće stabilna kroz vrijeme.
AI kao prijetnja radnim mjestima i demokratiji
Rezultati studije pokazuju da osobe koje umjetnu inteligenciju doživljavaju kao prijetnju zaposlenju istovremeno iskazuju manje zadovoljstvo funkcionisanjem demokratije. Takvi ispitanici se rjeđe uključuju u političke rasprave, građanske inicijative i procese donošenja odluka vezanih za tehnološki razvoj.
Istraživači navode da strah od zamjenjivosti ljudskog rada tehnologijom potkopava povjerenje u političke institucije. Kada ljudi osjećaju da ih sistem ne štiti od tehnoloških promjena, njihova vjera u demokratiju slabi.
Eksperimenti u SAD-u i Velikoj Britaniji potvrdili nalaze
Kako bi provjerili uzročno-posljedičnu vezu, istraživači su sproveli dodatne eksperimente u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji. Učesnicima je umjetna inteligencija predstavljena na različite načine.
Oni kojima je AI prikazana kao direktna zamjena za radna mjesta pokazali su značajno niži nivo povjerenja u demokratske institucije i manju spremnost za političko angažovanje u vezi s tehnologijom, u poređenju s onima kojima je AI predstavljena kao alat za podršku ljudskom radu.
Društvene posljedice počinju prije stvarnog gubitka poslova
Studija naglašava da društvene i političke posljedice umjetne inteligencije nastaju već na nivou očekivanja, čak i prije nego što dođe do stvarnog gubitka radnih mjesta. Sam strah i negativna očekivanja mogu promijeniti političke stavove građana i njihov odnos prema demokratiji.
Način na koji se o AI govori u javnosti, upozoravaju autori, već sada oblikuje političku kulturu i povjerenje u institucije.
Postoji i prilika: Komunikacija mijenja percepciju
Uprkos zabrinjavajućim nalazima, istraživači ističu da postoji prostor za djelovanje. Javna percepcija umjetne inteligencije može se mijenjati kroz transparentnu komunikaciju, edukaciju i aktivno uključivanje građana u procese oblikovanja tehnološke budućnosti.
Kako navode, demokratija može ojačati ako se građanima omogući da razumiju i učestvuju u donošenju odluka o tehnologijama koje će oblikovati njihovu svakodnevicu.
