Evropska unija razmatra značajne promjene u svom sistemu pristupanja, uključujući mogućnost da nove članice steknu status članice bez odmah pune pravne moći u institucijama Unije, pišu zvanični izvori iz Brisela.
Prema predloženim izmjenama, zemlje koje pristupaju EU mogle bi ubuduće dobiti pravo glasa bez mogućnosti korištenja veta u Vijeću EU, sve dok Unija ne provede ključne reformske promjene u svom sistemu odlučivanja. To bi značilo da nove članice ne bi odmah imale sve institucionalne privilegije koje danas imaju ostali punopravni članovi.
Cilj ove inicijative je prevladavanje postojećih blokada u procesu proširenja, posebno onih koje dolaze od država članica koje često koriste pravo veta kao instrument političkog pritiska. Strah od blokada, posebno u kontekstu pitanja poput pristupanja Ukrajine, utjecao je na ideju da se sistem glasanja reformiše kako bi EU mogla brže integrirati nove članice bez opstrukcija.
Izmjene su opisane kao potencijalni model „membership-lite“ (članstvo s ograničenim pravima) koji bi omogućio kandidatima da učestvuju u nekim segmentima jedinstvenog tržišta i imaju pristup određenim fondovima i programima prije nego što steknu puna prava glasa i veto moć u svim institucijama Evropske unije.
Evropski zvaničnici naglašavaju da je reforma još u ranoj fazi i da zahtijeva odobrenje svih postojećih članica EU kako bi postala dio standardnog pristupnog procesa. Tokom rasprava se ističe da je unaprjeđenje institucionalnih mehanizama neophodno kako bi Unija mogla funkcionisati efikasno i sa većim brojem članica bez paralize u donošenju odluka.
Ova potencijalna reforma otvara diskusiju o budućnosti širenja EU, uključujući pristup Ukrajine, Moldavije, Crne Gore i drugih kandidata koji trenutno čekaju napredak u pregovorima, ali se suočavaju sa izazovima u usvajanju svih pravila i procedura koje članstvo nosi sa sobom.
